![\"\"](\"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/3iatlas-5.jpg-300x158.webp\")
<\/p>\n\n\nNapisala: Gabrijela Vidovi\u0107, 4.b<\/p>\n\n\n
<\/p>\n\n\n
U \u010detvrtak 30. listopada u 19:30 sati u \u010ditaonici na\u0161e \u0161kole imali smo priliku slu\u0161ati predavanje na\u0161eg astronoma Ante Radoni\u0107a i profesora Miroslava Dore\u0161i\u0107a pod nazivom \u201eOd atoma do galaksija\u201c. Astronom Radoni\u0107 pri\u010dao nam je o raznim astronomskim objektima, njihovim zanimljivostima i zna\u010denju za nas, dok nas je kompleksnijom terminologijom obasuo prof. Dore\u0161i\u0107 s pojmovima kao \u0161to su: Klein-Gordonova jednad\u017eba, Schwarzschildov radijus, Lagrangeova jednad\u017eba. Tenzorski ra\u010dun, Ehrenfestov paradoks, Majoranini qubiti itd. Kada bi se svaki ovaj pojam objasnio, ovaj \u010dlanak bi vjerojatno imao preko 30 stranica, tako da u njih ne\u0107emo dublje ulaziti, no koga zanima, zna \u0161to treba guglati<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Trenutno je u medijima aktualan komet 3I\/ATLAS kojeg mediji opisuju kao mogu\u0107i svemirski brod malih zelenih<\/em>, no to nije ni\u0161ta vi\u0161e nego samo jo\u0161 jedan senzancionalni clickbait<\/em>. U Britaniji je 1967. detektiran signal koji se ponavljao svake 1.33 sekunde \u0161to je navelo Britance da isprva misle da su to mali zeleni<\/em>. Kasnijim istra\u017eivanjem utvr\u0111eno je da redovito ponavljanje signala uzrokuje pulsar, neutronska zvijezda koja nastaje nakon supernove. Neke zvijezde (me\u0111u kojima nije na\u0161e Sunce) na kraju svog \u017eivotnog stadija eksplodiraju, te se njihova jezgra kolabrira u crnu rupu ili neutronsku zvijezdu. Taj se proces naziva supernova. U povijesti je zabilje\u017eeno nekoliko supernova koje su bile vidljive golim okom kao \u0161to se 1054. dogodila supernova zvijezde koja je iza sebe ostavila dana\u0161nju Krabovu maglicu, Tihova supernova 1572., te posljednja supernova vidljiva golim okom, Keplerova nova 1604. Crna rupa podru\u010dje je prostor-vremena u kojem brzina osloba\u0111anja nadma\u0161uje brzinu svjetlosti; jednostavnije re\u010deno, sve \u0161to upadne u crnu rupu ne mo\u017ee izi\u0107i van. Dosad su zabilje\u017eene samo dvije prave slike crne rupe do sad, slika M87 crne rupe, koja je objavljena 2019., i slika crne rupe u sredi\u0161tu na\u0161e galaksije, objavljena 2022. 50 godina nakon zavrzlame sa malim zelenima <\/em>zabilje\u017een je prvi me\u0111uzvjezdani posjetioc, komet zanimljivog imena Oumuamua, a dvije godine nakon komet Borisov, te su oni, zajedno sa kometom 3I\/ATLAS koji trenutno prolazi blizu nas, jedini zabilje\u017eeni me\u0111uzvjezdani objekti koji su pro\u0161li kroz na\u0161 Sustav.<\/p>\n\n\n\n Kako znamo \u0161to ulazi, a \u0161to izlazi iz na\u0161e galaksije? Dakako, sigurno nam je potrebna neka velika kamera ili neki veliki teleskop koji bilje\u017ee objekte daleko od nas. Astronom Radoni\u0107 je dosta vremena proveo pri\u010daju\u0107i o Opservatoriju Vere C. Rubin, \u010diji je direktor izgradnje hrvatsko-ameri\u010dki astrofizi\u010dar \u017deljko Ivezi\u0107, a Mario Juri\u0107 voditelj tima za cjevovode za obradu Sun\u010devog sustava. Ovaj Opservatorij je poseban jer je tu sagra\u0111ena najve\u0107a digitalna kamera s ciljem mapiranja cijele na\u0161e galaksije. Tako\u0111er nas je upoznao sa svemirskim teleskopom Hubble, prvim svemirskim teleskopom koji je snimao svemir visokom rezolucijom i to u vidljivom spektru te James Webb teleskopom (JWST) koji je zasad najve\u0107i i najrazvijeniji svemirski teleskop. JWST otkrio je postojanje dimetil sulfida na planetu K2-18 b za kojeg je zasad poznato da mo\u017ee nastati samo morskim algama, te je na astrobiolozima da doku\u010de mo\u017ee li dimetil sulfid nastati abioti\u010dkim putem. Ako rezultat bude negativan, mo\u017eda smo upravo otkrili male zelene<\/em>, \u0161to bi dakako bilo najve\u0107e postignu\u0107e dosad za \u010dovje\u010danstvo. Me\u0111utim, daleko smo mi jo\u0161 od otkri\u0107a malih zelenih<\/em>…<\/p>\n\n\n\n Izvan granica na\u0161e galaksije imamo Fermijeve mjehure, strukture punim zra\u010denja koje se nalaze povi\u0161e i ispod centra na\u0161e galaksije, \u010dije je podrijetlo i dalje misterija, dok na Zemlji imamo \u201csprajtove\u201c (eng. red sprite<\/em>, hrv. crveni vilenjaci<\/em>) rijetka elektri\u010dna pra\u017enjenja koja se doga\u0111aju iznad grmljavinskih oblaka. Hrvatska je poslala svoj prvi nanosatelit CroCube u svemir 22. prosinca 2024., no iako je to impresivno, impresivnija je ipak NASA-ina letjelica Parker solar Probe koja je iskoristila gravitaciju Venere da se pribli\u017ei Suncu, te je postala najbli\u017ea letjelica Suncu ikada.<\/p>\n\n\n\n Vjerojatno ste \u010duli za Andriju Mohorovi\u010di\u0107a i njegov Mohorovi\u010di\u0107ev diskontinuitet, no upravo njegovom bratu Stjepanu prof. Dore\u0161i\u0107 je dao nadimak \u201cnesu\u0111eni nobelovac\u201c, radi Stjepanovog teorijskog predvi\u0111anja vezanog stanja elektrona i pozitrona, \u0161to nikad nije za\u017eivjelo kao njegovo otkri\u0107e. Mo\u017eda ste tako\u0111er \u010duli da je brzina svjetlosti najve\u0107a brzina u svemiru, i da je vakuum prazan prostor. Nijedno od tog dvoje nije to\u010dno. Prema na\u010delu neodre\u0111enosti, vakuum, iako je definiran kao prazan prostor, ne mo\u017ee imati 0 energije. U vakuumu se cijelo vrijeme \u201ciz ni\u010dega\u201c stvaraju \u010destice i njihove anti\u010destice, te se odmah me\u0111usobro poni\u0161tavaju. Taj se proces naziva kvantna fluktuacije vakuuma, te radi nje postoje pojave kao \u0161to su Casimirova sila, privla\u010dna sila izme\u0111u dva bliska objekta u vakuumu i Hawkingovo zra\u010denje, pojava kada se na obzoru crne rupe stvore \u010destica i anti\u010destica, te jedna od njih opadne u crnu rupu, dok druga bje\u017ei dalje od crne rupe, odnosno \u201czra\u010di\u201c van. Prije par godina neki su bili skepti\u010dni da \u0107e LHC, najve\u0107i svjetski akcelerator \u010destica, lociran u CERN-u kreirati mikro crne rupe koje \u0107e u tren oka progutati nas i cijelu Zemlju, me\u0111utim to nije bilo ni\u0161ta drugo nego jo\u0161 jedan clickbait<\/em>. Dio od 95% nama nepoznate tvari u svemiru, tamna energija, mogu\u0107i je uzrok ubrzanog gibanja prostora u svemiru, i razlog va\u0161e lo\u0161e ocjene kada na testu napi\u0161ete da nema ve\u0107e brzine od brzine svjetlosti. Prof. Dore\u0161i\u0107 tako\u0111er je spomenuo dvije bitne \u017eene za moderni fiziku, jedna od njih je Einsteinova supruga Mileva Mari\u0107, koja mu je podosta pomogla u njegovim izra\u010dunima i teoriji, a druga Emmy Noether po kojoj je nazvan va\u017ean teorem vezan za simetriju i zakone o\u010duvanja. Nije nas prof. Dore\u0161i\u0107 zakinuo ni male lekcije iz povijesti pa smo imali priliku slu\u0161ati o \u010cartisti\u010dkom pokretu i za\u0161to umjetna inteligencija ne\u0107e oteti na\u0161e poslove. Da se vratimo kod Einsteina, upravo je jedan od najve\u0107ih fizi\u010dara ikad bio protiv kvantnog sprezanja, fenomena kada su dvije \u010destice \u201cpovezane\u201c, tako da koliko god bile udaljene, uvijek \u0107e me\u0111udjelovati u odnosu jedna na drugu.<\/p>\n\n\n\n Za kraj, moramo spomenuti i ovogodi\u0161njeg nobelovca Johna Martinisa, Amerikanca koji vu\u010de korijene s Komi\u017ee, a \u010diji je rad, zajedno sa J. Clarkom I M. Devoretom, klju\u010dan za dana\u0161nji razvoj kvantnih ra\u010dunala.<\/p>\n\n\n\n Ove godine astronom Radoni\u0107 i prof.Dore\u0161i\u0107 ostavili sun as i vi\u0161e nego odu\u0161evljenima, te se nadamo da im ovo ne\u0107e biti posljednje predavanje u na\u0161oj \u0161koli. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Napisala: Gabrijela Vidovi\u0107, 4.b U \u010detvrtak 30. listopada u 19:30 sati u \u010ditaonici na\u0161e \u0161kole imali smo priliku slu\u0161ati predavanje na\u0161eg astronoma Ante Radoni\u0107a i […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":3,"featured_media":1053,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3,25],"tags":[],"class_list":["post-1052","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mioc-inside","category-trema-2025-2026"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1052"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1054,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1052\/revisions\/1054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}