{"id":838,"date":"2024-06-21T01:40:40","date_gmt":"2024-06-20T23:40:40","guid":{"rendered":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/?p=838"},"modified":"2024-06-21T01:40:40","modified_gmt":"2024-06-20T23:40:40","slug":"filozof-immanuel-kant","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/?p=838","title":{"rendered":"Filozof Immanuel Kant"},"content":{"rendered":"\n

NAPISALA: Iva Ore\u010d, 3.b<\/strong>
Povodom 300. obljetnice ro\u0111enja njema\u010dkog filozofa<\/strong><\/p>\n\n\n\n


Bu\u0111enje u 5 sati ujutro, 3 sata pisanja, 4 sata predavanja na istom sveu\u010dili\u0161tu, ru\u010dak u istom
restoranu, \u0161etnja istim parkom istom rutom, ve\u010dera s istim prijateljem, povratak ku\u0107i u isto
vrijeme i spavanje u 22 h. To je bila svakodnevna rutina poznatog njema\u010dkog filozofa
Immanuela Kanta, \u010dija je to\u010dnost i metodi\u010dnost omogu\u0107avala susjedima da navijaju satove
prema njegovim dnevnim \u0161etnjama.<\/p>\n\n\n\n


Kao \u010detvrto od jedanaestero djece podrijetlom iz skromne obrtni\u010dke obitelji, odrastao je u
svom rodnom gradu K\u00f6nigsbergu u kojem je proveo cijeli svoj \u017eivot. Ondje je studirao
filozofiju, matematiku i prirodne znanosti, a kasnije je postao i profesor filozofije predavaju\u0107i
isprva kao privatni docent, a kasnije kao redoviti profesor. Njegov filozofski opus obilje\u017eila su
3 va\u017ena djela Kritika \u010distog uma, Kritika prakti\u010dnog uma i Kritika radne snage. Njima odgovara
na temeljna pitanja ljudske egzistencije : \u0160to mogu znati? \u0160to trebam \u010diniti ? i \u010cemu se mogu
nadati?, analiziraju\u0107i \u010dovjekove spoznajne mo\u0107i i njihova ograni\u010denja, kao i mogu\u0107nost
metafizike i apriornog znanja. Isto tako prou\u010dava postojanje slobodne volje, Boga i
besmrtnosti du\u0161e premda smatra da o ovakvim pitanjima ne bi trebalo raspravljati zbog
njihovog nadila\u017eenja granica vremena i prostora. Upravo iz Kritike prakti\u010dnog uma proizlazi
Kantovo poimanje moralnih zakona kao du\u017enosti koje se moraju izvr\u0161avati neovisno o
emotivnim razlozima jer imaju opravdanje same u sebi, a time i univerzalno zna\u010denje. Na taj
na\u010din oblikuje kategori\u010dke imperative kao \u0161to je \u201eRadi tako da maksima tvoje volje uvijek
mo\u017ee vrijediti ujedno kao na\u010delo op\u0107ega zakonodavstva.\u201c u kojem navodi nu\u017enost
preispitivanja op\u0107eg pravila iza na\u0161ih nakana. Primjerice, ako \u017eelimo ukrasti, to zna\u010di da svi
mogu ukrasti, a to se ne mo\u017ee poop\u0107iti i zato ne smijemo praviti iznimke za sebe. Drugim
kategori\u010dkim imperativom isti\u010de kako druge trebamo tretirati kao cilj, a ne kao sredstvo,
odnosno spoznati da osoba ima vlastite ciljeve, vrijednosti, interese i to dr\u017eati u naumu
prilikom interakcije s njom. Zato prema Kantu laganje nije prihvatljivo jer pru\u017eanjem krivih
informacija li\u0161imo osobu mogu\u0107nosti samostalnog dono\u0161enja odluke.<\/p>\n\n\n\n


Motiviran navedenim imperativima, Kant definira dvije vrste \u010dovjekovog djelovanja
uvjetovanog prirodnim du\u017enostima, ali i na\u0161om slobodnom voljom. Legalno djelovanje
odnosi se na na\u0161e osobne sklonosti i intuiciju, primjerice majka koja spa\u0161ava vlastito dijete
od utapanja zbog ljubavi prema djetetu, ali ono nije moralno djelovanje kao \u0161to bi bilo
maj\u010dino spa\u0161avanje neke nepoznate osobe. Moralno djelovanje utemeljeno je na nalozima
savjesti, kategori\u010dkim imperativima, stoga je Kant osobito rigorozan po pitanju neizvr\u0161avanja
takvih moralnih du\u017enosti i \u017eeli potaknuti na njihovo zastupanje u na\u0161im slobodnim izborima.
Kant \u010dovjekovom du\u017eno\u0161\u0107u smatra i te\u017enju miru kao najve\u0107em politi\u010dkom dobru za \u010dije su
ostvarenje nu\u017eni uvjeti : republikanizam dr\u017eava, sklapanje mirotvornog saveza i po\u0161tivanje
ljudskih prava. Budu\u0107i da sloboda pojedinca nadilazi granice dr\u017eavnog ure\u0111enja,
kozmopolitskim pravom definira \u010dovjeka kao gra\u0111anina svijeta koji svojim pravima i
neprisilnim djelovanjima mo\u017ee pridonijeti izgradnji funkcionalne dr\u017eave. Zbog ovakvih
prosvjetiteljskih ideja smatra se za\u010detnikom liberalizma koji je ujedno i inspirirao stvaranje
me\u0111unarodnih sigurnosnih organizacija kao \u0161to su Liga naroda i Ujedinjeni narodi, zadu\u017eenih za odr\u017eavanje svjetskog mira, nerijetko i prisilno, zbog \u010dega Kantov ideal mira ostaje tek
polazi\u0161na ideja.<\/p>\n\n\n\n


Premda su Kantove ideje nerijetko izlo\u017eene kriticizmu, njegov je utjecaj u razli\u010ditim granama
suvremene filozofije nepobitan, kao i aktualnost u brojnim sferama ljudskog \u017eivota. Prou\u010dava
\u010dovjeka na individualnoj razini pripisuju\u0107i mu slobodu kao priro\u0111eno pravo, stoga je iznimno
va\u017ean u za\u010detku ideja o ljudskim pravima i slobodi. Svoju ideju o vje\u010dnom miru potkrepljuje
spoznajama o ljudskoj prirodi, moralnim zakonima i \u010dovjekovim djelovanjima koja bi mogla
dovesti do ostvarenja ciljeva ne samo pojedinca, ve\u0107 \u010dovje\u010danstva u cjelini. Ova razmi\u0161ljanja i
posve\u0107enost vlastitoj filozofiji vjerodostojno potvr\u0111uje i misao na njegovom nadgrobnom
spomeniku: \u201eDvije stvari ispunjavaju moju du\u0161u sve ve\u0107im divljenjem i strahopo\u0161tovanjem:
zvjezdano nebo nada mnom i moralni zakon u meni.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

NAPISALA: Iva Ore\u010d, 3.bPovodom 300. obljetnice ro\u0111enja njema\u010dkog filozofa Bu\u0111enje u 5 sati ujutro, 3 sata pisanja, 4 sata predavanja na istom sveu\u010dili\u0161tu, ru\u010dak u […]<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":3,"featured_media":839,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-838","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mioc-outside"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/838","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=838"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":840,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/838\/revisions\/840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolskilist.trema.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}