Napisao: Karlo Kosor, 1.e
U povijesti je bilo pet masovnih izumiranja, od kojih je jedno bilo i izumiranje dinosaura.
Stručnjaci kažu da je naša era dio šestog izumiranja i to najbržeg jer od 1900. godine tri biljke
godišnje izumru, što je 500 puta brže nego uobičajeno.
Izumiranja su najizraženija u egzotičnim i tropskim predjelima gdje su najdrastičnije promjene posljedica čovjekova utjecaja. Područje izumiranja biljaka podudara se s područjima izumiranja životinja.
To dokazuje povezanost živog svijeta i osvještava nas o šteti koja se dogodi kada samo jedna vrsta izumre, a danas je jedna četvrtina cijelog sustava živih bića u opasnosti. “Većina ljudi uspijeva se sjetiti naziva
sisavca ili ptice koji su izumrli u posljednjih nekoliko stoljeća, no malo tko može imenovati biljke kojih
više nema”, kaže Aelys Humphreys sa Sveučilišta u Stockholmu. A biljke izumiru dvostruko brže od
životinje. U posljednjih 250 godina izumrla je 271 životinjska vrsta i čak 571 biljna.
Biljke su proizvođači, prva karika hranidbenog lanca i zato njihovo izumiranje može imati katastrofalne
posljedice. Biljke proizvode kisik, hrane nas, oblikuju Zemlju, učvršćuju tlo, vezuju ugljikov dioksid,
smanjuju pregrijavanje tla, reguliraju količinu padalina, smanjuju učinak klimatskih promjena … Jedno
istraživanje pokazalo je da, čak i kada bi se svi pridržavali smanjene emisije ugljikovog dioksida do 2100.
godine, 50% insekata i biljaka izgubilo bi preko polovice svojih staništa. Izumiranja se događaju i u našoj
maloj zemlji. Izumrlo je osam biljnih vrsta, a još njih 756 je ugroženo. Jabučni klinčić ili jabučni karanfil
je izumrla biljke koja je živjela samo u pukotinama u stijenama na malom otoku Jabuci, ali od 20. st. nije
pronađen niti jedan primjerak.
„Posebno ugrožene vrste danas su osim lavova i velike mačke (lov zbog krzna), razni jeleni, ptice (meso)
i životinje koje zbog sječe šuma gube staništa. Ako se ovako nastavi, za desetak godina bi mogle nestati
stotine vrsta. Posebna opasnost prijeti divljim tigrovima, koji bi mogli izumrijeti u idućih nekoliko
godina.” podatci su izneseni u članku Ugrožene vrste s internetske enciklopedije Wikipedia u kojem se ne
govori o izumiranju biljaka, a cijele tri rečenice odnose se na životinjske vrste.
Velik broj ljudi kao izvor
informacija korist upravo Wikipediju, a ako ona pruža ovako malo informacija, ljudi ostaju neinformirani.
Istina je da većina zna za ovaj problem, ali ne shvaća koliki je, baš zbog ovakvog nedostatka informacija.
Ovaj članak ima upravu tu svrhu. Informirati i osvijestiti sve vas koji ovo čitate o pravoj veličini ovog
problema. Ovo nije problem koji bi trebao zanimati samo ljude koji vole prirodu. Bez obzira jeste li
ljubitelji životinja ili biljaka ili vas za njih i nije briga, iznesene činjenice utječu na sve nas i sve što
činimo ima posljedice kojih moramo biti svjesni. Rješenje ovog velikog problema počinje s malim
ljudima i malim promjenama. Počinje od mene. Počinje od tebe. Misli zeleno! Ugasi slavinu kad je ne
koristiš, inače će priroda ugasiti slavinu nama! Ugasi žarulju ako nije potrebna da ne bi mi izgubili
najveću žarulju! Je li problem razvrstati plastiku od papira? Odvoji pet minuta za to, mislim da pet minuta
od njih 1 440 u danu nije previše. Daj zemlji i ona će dati tebi!
Ostavi komentar