Napisala: Ines Alujević, prof.
Puno je knjiga i znanstvenih radova napisano, puno hipoteza postavljeno o razlozima pet velikih
izumiranja. Znanstvenici su suglasni u tome da su glavni uzroci masovnih izumiranja klimatske
promjene. Nažalost, svjedočimo i šestom masovnom izumiranju koje uzrokuje čovjek. Promjeni
klime, globalnom zatopljenju i zagrijavanju Zemlje najviše pridonose staklenički plinovi (ispušni
plinovi iz automobila, industrijskih postrojenja, metan iz probavila preživača- uzgoj stoke…).
Zemlja se u prošlosti zagrijavala i hladila, u nekim periodima bila i toplija nego što je danas, ali se te
promjene nisu nikad događale takvom brzinom kao ove koje uzrokuje ljudska vrsta. Živi svijet se ne
može prilagoditi promjenama u okolišu koje su posljedica ubrzanih klimatskih promjena. Organizmi
su u prošlosti migrirali u povoljnija područja, danas je to onemogućeno uništenjem prirodnih staništa,
širenjem ljudskih naselja. Gubitak prirodnih ekosustava i smanjenje mogućnosti pružanja usluga koje
ti ekosustavi pružaju čovječanstvu (pitka voda hrana, gorivo, lijekovi, sirovine, proizvodnja kisika,
redukcija CO 2 …) naposlijetku može rezultirati samouništenjem ljudske vrste.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) čija je misija stvoriti svijet
u kojem ljudi žive u skladu s prirodom definirala trinaest globalnih prijetnji: utjecaj klimatskih
promjena, gubitak staništa, smanjenje biološke raznolikosti, krčenje šuma, nestašica vode,
prekomjerni izlov, erozija tla, smanjenje fotosinteze, ispuštanje otrovnih tvari, invazivne vrste,
potrošnja energije i rast stanovništva.
Gubitak jedne vrste u ekosustavu za posljedicu ima poremećaj ravnoteže čime je ugrožen cjelokupni
ekosustav . Nažalost i na lokalnoj razini svjedočimo izumiranju vrsta poput masovnog pomora pčela u
uslijed neodgovorne primjene insekticida, izumiranju plemenite periske, endemske školjke
Mediterana zbog infekcije parazitom te uništavanja njenog prirodnog staništa – podvodnih livada
morske cvjetnice Posidonije u kojima živi oko 400 različitih biljnih vrsta i nekoliko tisuća životinjskih
vrsta.
Veliki negativni utjecaj na bioraznolikost imaju i invazivne vrste koje je čovjek namjerno ili slučajno
unio na nova staništa u kojima se nekontrolirano šire i potiskuju domaće autohtone vrste poput alge
ubojice – Caulerpe , plavog raka, predatorske ribe strijelke ili žljezdastog pajasena.
U cilju očuvanja biološke raznolikosti na razini Europske unije uspostavljena je ekološka mreža Natura
2000 sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova, predstavlja
najveći sustav očuvanih područja u svijetu (gotovo 20% teritorija EU). U upravljanju tim područjima
uzima se u obzir interes i dobrobit ljudi koji u njima žive.
Kako možete pomoći? Na području splitsko-dalmatinske županije nalaz rijetke ili ugrožene vrste ili
invazivne vrste dojavite putem poveznice https://pakleniotoci.eu/HaveYouSeenIt gdje ujedno možete
proučiti galeriju fotografija istih.
Ljudski utjecaja na prirodne resurse može se mjeriti kroz ekološki otisak, to je površina potrebna
pojedincu, gradu ili državi da se zadovolje potrebe u prehrani, stanovanju, energiji, transportu ili
odlaganju otpada. Izračunato je da svaki stanovnik zemlje u prosjeku koristi zalihe kao da živimo na
1,75 planeta, a ne na jednom, što znači da novim generacijama oduzimamo njihove zalihe. Svoj
ekološki otisak možete izračunati pomoću poveznice https://www.footprintcalculator.org/food1
Prirodna baština mora se smatrati ljudskim kapitalom svih generacija. Indijanska izreka kaže:¨Zemlju
nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svoje djece.¨
Ostavi komentar