Napisao: Ivan Gudelj, 1.F
Ono što nas svakodnevno okružuje, između ostaloga, definitivno je glazba. Htjeli ili ne, slučajno ili namjerno prisutna je u našim životima. Kako postoje različite vrste glazbe, mladi se nerijetko razlikuju s obzirom na vrstu glazbe koju rado slušaju. U našoj smo školi među profesorima i učenicima proveli anketu na temu Što sluša MIOC. Ispitano je tristotinjak učenika i dvadesetak profesora.
Kada bi netko drugi pogledao rezultate, o našim bi profesorima zaključio da su prave rokerske duše. Šalu na stranu, profesori najviše slušaju rock i pop, a najmanje domaću glazbu (graf 1).
Kada bismo izdvajali najdraže pjesme, pjevače i izvođačke sastave, mogli bismo pisati u nedogled. Možemo spomenuti neke od njih kao što je Azra (Jablan), Queen, Al Bano, Mija Dimšić i Oliver (Cesarica).
Profesori su složni da su cajke „očaj“ ili da ih ne treba slušati. Za Severinu su svi čuli, ali poprilično su podijeljeni oko mišljenja o njoj. Neki vole njenu glazbu, neki ne, a neki se jednostavno ne mogu odlučiti.
Prenosimo neke odgovore.
Što mislite o modernijoj glazbi (trap, techno, cajke…)?
„…ne privlači me, doživljavam ju prizemnom ili ju ne poznajem dovoljno pa sam skeptičan…“
„Ne, hvala!“
„ Nemam mišljenje, tko voli nek izvoli . “
Što mislite o danas aktualnim izvođačima (Severini, Jali Bratu, Bubi Corelliju…)?
„ Mislim da su prolazna pojava trenutne stvarnosti.“
„ Od svih sam samo za Severinu čula. Dio njezinih pjesama mi se i sviđa.“
„ Čuo sam samo za Severinu, a o njoj nemam baš visoko mišljenje.“
Profesori uglavnom biraju glazbu koju slušaju prema trenutnom raspoloženju, da im popravi raspoloženje ili je slušaju neovisno o tome. Slušaju glazbu kada god imaju vremena ili samo nekoliko minuta u danu (jedna, dvije ili tri pjesme).
Učenici s najdražom vrstom glazbe ne odmiču od profesora. Naime, riječ je o rock i pop glazbi. U grafu donosimo vrste glazbe koje su prešle 2% učestalosti među učenicima (graf 2).
Najdraži je izvođački sastav Queen, a slijede ga Oliver i Eminem kao najdraži izvođači. Graf prikazuje zastupljenost izvođačkih sastava i izvođača (graf 3).
Kada smo kod izvođača, valja spomenuti da više od polovice prvaša baš ne voli modernu glazbu, dok je kod ostalih razreda situacija drugačija. Naime, većina ispitanih drugaša, trećaša i četvrtaša voli modernu glazbu. U grafu su prikazani ujedinjeni rezultati svih razreda (graf 4). Oko Severinine, Jaline i Bubine glazbe nemaju jedinstveno mišljenje pa su njihova mišljenja prikazana grafom (graf 5).
Svi glazbu biraju prema trenutnom raspoloženju. Točnije, 130 ispitanih učenika bira glazbu prema trenutnom raspoloženju, dok samo 14 ne bira (graf 6).
Kada uče, 74 učenika sluša glazbu, a njih 70 ne (graf 7). Čak 69 učenika misli da glazba pomaže kod rješavanja matematičkih zadataka, kao i onih iz fizike, ali ne i kod učenja geografije ili povijesti. Njih 79 misli da glazba ne pomaže i da je ne bi trebalo slušati dok se uči jer ih ometa (graf 8).
Neki učenici slušaju glazbu nekoliko sati dnevno, a drugi cijeli dan.
Nedvojbeno je da su glazbeni ukusi različiti, ali i da postoje izvođači kojima se rado vraćamo bez obzira u kojoj životnoj dobi bili. Slušali glazbu par minuta dnevno, slučajno u javnom prijevozu, dok kupujemo ili sjedimo na kavi, ona je zaista uvijek tu negdje.