Razgovor s Bartolom Bućanom, učenikom 2.C razreda i Mirkom Armandom, učenikom 3.A razreda koji su sudjelovali na Olimpijadi iz prirodoslovnih predmeta
Napisale: Ana Galić,2.B i Ana Marija Čović, 3.A
Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je dobila pravo sudjelovanja na Olimpijadi iz prirodoslovnih predmeta (fizika, kemija i biologija), European Science Olympiad (EUSO), za učenike do 16 godina. Svaka zemlja, članica Europske unije, sudjeluje s dva tročlana tima učenika koji zajednički rješavaju zadatke iz prirodoslovlja. Hrvatska je na Prirodoslovnoj olimpijadi EU prvi put sudjelovala 2014. godine i oba tima osvojila su brončane medalje. Od natjecatelja zahtijeva se spretnost u eksperimentalnom radu i obradi podataka te znanstveni pristup rješavanju problema, a svake je godine zadana tema zadataka. Izbor hrvatskih natjecatelja za Olimpijadu provodi se kroz sustav školskih, županijskih i državnih natjecanja u organizaciji i pod nadzorom Agencije za odgoj i obrazovanje i stručnih državnih povjerenstava za pojedina područja. Nakon održanih natjecanja na testiranje se pozivaju učenici koji su postigli najbolje rezultate na državnim natjecanjima iz fizike, kemije i biologije. Šest učenika s najboljim rezultatima na testiranju koje se sastoji od teorijskog i eksperimentalnog dijela iz sva tri prirodoslovna područja predstavljaju Hrvatsku na Prirodoslovnoj olimpijadi Europske unije. Nakon testiranja i odabira učenika organizirane su pripreme za natjecanje na PMF-u.
Bartole, koliko dugo sudjeluješ na državnim natjecanjima iz matematike, a koliko iz fizike?
Na državnom iz matematike od četvrtog razreda osnovne, a iz fizike od sedmog razreda.
Koliko vremena posvetiš pripremama za natjecanje?
Ovisi o danu, ali preko godine dva sata prije nekih natjecanja, možda malo i više, a preko ljeta pokušavam svaki dan odraditi dva sata učenja fizike ili matematike.
Prošle godine sudjelovao si na Olimpijadi iz prirodoslovlja u Africi, Portugalu te na Matematičkoj olimpijadi u Grčkoj. Jesi li ikada mogao zamisliti da ćeš zahvaljujući uspjehu iz fizike i matematike otputovati u tako daleko?
Pa… saznao sam za Bocvanu zahvaljujući natjecanju. Posjetio sam zemlju za koju uopće nisam znao da postoji dva mjeseca prije natjecanja. Uvijek sam se nadao da ću jednog dana otići na međunarodno natjecanje, ali nisam mogao ni zamisliti da ću na tri međunarodna natjecanja otići u jednoj godini i na tri tako predivne destinacije.
Koje putovanje ti je bilo najdraže?
Teško je izabrati jer je svako posebno na svoj način. Grčka je prelijepa. Natjecanje je bilo u lipnju pa smo se mogli i kupati, a samo natjecanje prošlo je u jako ugodnoj atmosferi. U Bocvani je bilo drugačije. Potpuno drugačija kultura, potpuno drugačiji ljudi i jako lijepa zemlja. Ako budem imao priliku, htio bih se vratiti. U Portugalu sam se najviše zabavljao. Savršeno organizirano natjecanje tijekom kojega smo posjetili Lisabon, popeli se na kip Isusa u Altameide i kupali u Atlanskom oceanu.
S kim si se družio i koliko je jaka bila konkurencija?
Vodio sam se idejom da upoznam što više ljudi različitih nacija i znao sam da mi je ovo prva prava prilika da na neki način upoznam svijet. U Grčkoj sam se najviše družio s Crnogorcima, u Bocvani s Gruzijcima, Cipranima i jednim natjecateljem iz Brazila. Konkurencija je bila teška pogotovo u Bocvani jer je to bilo svjetsko natjecanje i bili su timovi iz Indije, Kine, Tajvana, Filipina… Razgovarali smo s tim natjecateljima i saznali da njihove pripreme za natjecanje traju šest mjeseci dok su naše trajale malo manje od tjedan dana. Teško je postići rezultat sličan njihovom, a kamoli bit bolji od njih.
Što si saznao o obrazovnim sustavima drugih zemalja?
U Portugalu sam bio smješten s vršnjakom iz Finske. Kako su Finci poznati po svom obrazovnom sustavu, pokušao sam saznati od svog cimera što više informacija. Ispričao mi je da je došao na natjecanje zahvaljujući prijavi njegove škole i kraćeg sastava koji je napisao. Dakle, kod Finaca ne postoje razine natjecanja kao u Hrvatskoj (školska, županijska i državna op.a.). Iz nastavnih predmeta poput Geografije i Povijesti ne baziraju se na podatcima i definicijama, fokus im je na povezivanju i logičkom razmišljanju. Tjelesnu aktivnost smatraju izuzetno važnom, kao i vježbanje različitih zanata.
Smatraš li da Hrvatska dovoljno potiče nadarene učenike?
Bilo je više situacija u kojima se pokazalo da sustav ne mari puno za nas. Fascinantna je sama činjenica da učenik od ministarstva ne prima nikakvu nagradu bila ona novčana ili u obliku materijala i opreme. Oni koji nas nagrađuju su tvrtke (poput HEP-a) i lokalne zajednice (Splitsko-dalmatinska županija ).
Koji su tvoji planovi za budućnost?
Vjerojatno ću studirati fiziku, no ne znam točno još koju granu fizike. Sumnjam da ću ostati u Hrvatskoj, nadam se da ću dobiti barem parcijalno stipendiranje za studije u Americi ili negdje u Europi, po mogućnosti Švicarskoj. Ako ne dobijem stipendiju, vjerojatno ću se odlučiti za fakultet u Danskoj ili Nizozemskoj gdje godišnja školarina nije velika. Po završetku školovanja volio bih raditi kao profesor na fakultetu.
Mirko, možeš li nam reći koji profesori ti predaju predmete koji su potrebni za Prirodoslovnu olimpijadu?
Moja profesorica iz Fizike je Nela Dželalija, a iz Kemije Marina Luetić, nagrađivana profesorica i super mentorica, koja je uvijek spremna pomoći.
Na nastavi pratiš redovnu nastavu s kolegama iz razreda ili je to za tebe jednostavno i imaš dodatno gradivo?
Ovisi o predmetu, na Fizici je uglavnom dodatni sadržaj jer sam gradivo redovite nastave učio prijašnjih godina za natjecanja. Na Kemiji uglavnom pratim gradivo s vršnjacima, ali ponekad dok oni imaju nastavu ja radim dodatne pokuse. Uvijek slušam nastavu jer postoje nove informacije koje mogu naučiti, ali i obnoviti stare koje sam zaboravio.
Kada se pripremaš za natjecanje pomažu li ti profesori ili voliš sam učiti?
Kako kada, ovisi o natjecanju i težini gradiva. Ako je neko veće natjecanje, kao državno, volim se posavjetovati s profesorima, a što se tiče školskih i županijskih natjecanje nemam potrebu. Naravno, ako negdje zapnem uvijek ih pitam za pomoć. Kada je u pitanju olimpijada idem na pripreme u Zagreb.
Kada si već spomenuo pripreme u Zagrebu, bi li nam objasnio kako su organizirane, koliko traju i kako sve to kombiniraš s redovnom nastavom?
Kao što sam rekao, pripreme se održavaju u Zagrebu i uglavnom traju pet dana. Te su pripreme uglavnom tijekom nastave. Ponekada me u školi čeka nadoknada ispita, profesori su uvijek susretljivi i spremni pomoći da nadoknadim propušteno. Kada sam u Zagrebu predavanja traju cijeli dan, uz pauze za obroke i malo slobodnog vremena. Nikada nije poželjno biti cijeli dan za knjigom. Predavanja se održavaju na fakultetu.
Stigneš li se uz sve obaveze zabaviti s društvom?
Uvijek. U prosjeku odem tri do četiri puta tjedno s prijateljima vani na kavu ili u šetnju, ali nikada nisam bio tip od noćnih izlazaka i klubova. Naravno, ponekad je teško sve obaveze izvršiti, ali trudim se najbolje što mogu i imam veliku podršku svojih roditelja, profesora i prijatelja.
