NAPISALE: Daria Matijaš i Lana Vidović, 3.b
PODATKE PRIKUPILE: Mia Grgantov, Gabrijela Vidović, Lana Vidović,Pia Karabatić, 3.b
OSMISLILE PITANJA I OBRADILE PODATKE: Ela Anđelić i Daria Matijaš, 3.b
U vrijeme kada se sve više govori o padu čitateljskih navika, osobito među mlađim generacijama, odlučili smo provjeriti kakva je stvarna situacija u gradskim knjižnicama. Posjetili smo Gradsku knjižnicu Kaštela i knjižnicu Marka Marulića za djecu i mlade Mejaši-Kila kako bismo saznali tko još uvijek čita, što se najviše posuđuje i kako se knjižnice prilagođavaju suvremenim čitateljima i njihovim interesima. Otkrili smo da je, iako statistike na prvu pokazuju smanjenje interesa, situacija ipak malo drugačija. S obzirom na prethodne godine, broj posuđenih knjiga i interesi čitatelja promijenili su se te smo kroz razgovore s knjižničarkama i uvid u najčitanije naslove uočili zanimljive razlike u čitateljskim navikama djece i odraslih.
Knjižnice se danas ne doživljavaju više samo kao mjesta tišine i posudbe lektira i ostalih knjiga, već su postale mjesta druženja i odvijanja nekih kulturnih događanja. U njima se održavaju razne radionice, društvene igre, promocije knjiga i različite aktivnosti za sve uzraste.
Fond Gradske knjižnice Kaštela broji preko 65 000 naslova, a na tjednoj bazi održavaju se brojni književni događaji poput radionica, društvenih igara, promocija knjiga i rada s djecom. Ne znamo kako itko ima prostora za sjest među toliko knjiga!
Knjige se najčešće posuđuju kada knjižnica radi poslijepodne, a žene su te koje imaju najviše članskih iskaznica i posuđenih knjiga. Starija populacija rado se upušta u životne drame Elif Shafak ili kriminalistiku Jo Nesboa, dok djeca najviše vole čitati djela autora Tomića, Pavičića i Marinovića. Djeca uglavnom uzimaju samo lektire, pa i nije iznenađujuće što stariji više posuđuju knjige nego mladi.
U Gradskoj knjižnici Kaštela odrasli za svoj gušt najviše čitaju Shafakinu I nebom teku rijeke, dok je najčitaniji publicistički naslov Ljekaruša fra Jure Marčinkovića. Gregorov dnevnik, autora Jeffa Kinneyja, jedan od najpopularnijih serijala knjiga na svijetu, preveden na više od 60 jezika, pa ni ne čudi što je zajedno s Pilkeyjevim Čovpasom među najčitanijim dječjim knjigama.
Statistički podaci govore da je čitanje u zadnjih godinu dana palo, ali to nije sasvim vjerodostojna činjenica jer mnogi knjige čitaju preko mobilnih uređaja. Kad je riječ o samom posuđivanju knjiga u knjižnici, primijećen je manji broj korisnika u odnosu na prošlu godinu. Oni koji odluče izaći iz zone komfora kreveta i digitalnog ekrana najčešće posežu za kriminalistikom ili trilerom.
Gradska knjižnica Marka Marulića suvremeno je organizirana mreža narodnih knjižnica, te je najveća ustanova među narodnim knjižnicama u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Njihova podružnica na području Mejaša i Kile prvi je kulturni sadržaj toga dijela grada i okuplja djecu, mlade i njihove roditelje. Posebna pažnja posvećena je uređenju interijera. Interijer je u potpunosti prilagođen djeci čime se stvara ugodno okruženje za druženje i čitanje. Knjižničarke ulažu veliki trud u rad s djecom, trude se osigurati ugodan i kvalitetan boravak kako bi se djeca osjećala opušteno i prihvaćeno. Osim što djeca u knjižnici provode vrijeme ispunjavajući školske obveze, nerijetko tamo provode i svoje slobodno vrijeme sudjelujući u raznim aktivnostima koje knjižnica nudi. Neke od zanimljivijih aktivnosti u knjižnici su izložba Milene Bašić Male tajne roditeljstva i mnoge druge. Knjižnica trenutno broji 484 člana, a najbrojniji su članovi u dobi 8 – 12 godina. Među članovima prevladavaju djevojčice iako je prema statistici najaktivniji član dječak u dobi od 11 godina. Članovi knjižnice većinom su djeca i adolescenti, a knjižnica ne broji članove starije od 65 godina. Knjige se najčešće posuđuju prva tri dana u tjednu, kad knjižnica radi poslijepodne. Najčešće posuđivani žanrovi su stripovi, detektivski romani i fantastika. Dječaci preferiraju stripove ili knjige o slavnim nogometašima, a djevojčice češće biraju serijale kao što su Maša ili knjige iz zbirke Dnevnik Pauline P. Najpopularniji naslovi zadnjih mjesec dana naslovi su iz zbirke Čovpas autora Davida Pilkeya.
Knjižnica iz mjeseca u mjesec ima porast broja članova, tako se ovaj mjesec učlanilo novih 10 članova . Od knjižničarki saznajemo kako je tome zaslužna intenzivnija suradnja s vrtićima i školama, besplatni upis za djecu do navršene 18. godine te razne radionice i održavanje aktivnosti. Na tjednoj bazi imaju najmanje dvije do tri radionice. Ponedjeljkom se održava lego robotika, sredinom tjedna čitaonica, a svake radne subote održavaju se kreativne radionice. Obavijesti o aktivnostima nalaze se na njihovoj web stranici kao i na plakatima na vratima knjižnice.
Prošle godine u knjižnici su održana tri događaja za odrasle, 164 događaja za djecu i 90 edukacijskih događanja za djecu i odrasle. Knjižnica Marka Marulića Mejaši-Kila tako postaje nezaobilazno mjesto za djecu i mlade.
Posjet knjižnicama otkrio nam je mnogo zanimljivih informacija o čitateljskim navikama. Iako se često govori o padu interesa za čitanje, osobito među mlađima, ono što smo saznali pokazuje da knjižnice i dalje imaju važnu ulogu u našim životima. Razgovarali smo s knjižničarkama koje s velikim entuzijazmom rade svoj posao i trude se približiti knjige svim dobnim skupinama, a pogotovo najmlađima. Ono što nas je posebno iznenadilo jest činjenica da djeca danas ne čitaju samo lektire. Iako obvezna školska literatura čini većinu posudbi, stripovi poput Čovpasa i Gregorova dnevnika pokazuju da djeca još uvijek vole čitati iz užitka. Popularnost ovih naslova govori o važnosti zabavnih knjiga koje potiču naviku čitanja od najranije dobi. Knjižnice to prepoznaju i često organiziraju radionice, čitaonice i druge aktivnosti koje djecu povezuju s knjigama na zabavan način. Kod odraslih čitatelja primjećuje se interes za dublje, emocionalno složene teme, kao što je to slučaj s romanom I nebom teku rijeke Elif Shafak. Saznajemo da knjižnice bilježe veći broj ženskih članova, što je i očekivano. Također, stariji čitatelji češće dolaze po nove naslove nego mlađi, što je pokazatelj promjene u načinu na koji mlađe generacije konzumiraju sadržaje, više kroz medije i društvene mreže, nego kroz knjige.
Zaključujemo da se knjižnice raznim radionicama i bogatim programom događanja prilagođavaju i otvaraju vrata svim generacijama. Iako se obje knjižnice trude prilagoditi novim generacijama, korisnici navedenih knjižnica imaju različite čitateljske navike. Dok Kaštela bilježe pad čitanja i veći interes odraslih za knjige, Mejaši-Kila uspješno povećava broj djece koja čitaju i van lektirnih naslova, najviše zahvaljujući suradnji s vrtićima i školama. Tome također može biti uzrok što se Mejaši-Kila isključivo fokusira na djecu i mlade, a Kaštela je knjižnica namijenjena svim uzrastima.
Posjet knjižnicama podsjetio nas je na to koliko je važno imati mjesto gdje se u isto vrijeme može kvalitetno provoditi vrijeme s prijateljima, a isto tako nešto i naučiti.
Ostavi komentar