Autorska prava

Napisala: prof. Maja Duplančić

Travanj je mjesec koji je vrlo važan svim ljubiteljima lijepe riječi i čitanja. Dana 22. travnja obilježava se Dan hrvatske knjige. Odluku je donio Sabor Republike Hrvatske 1996. godine. Upravo toga dana, ali 1501. godine, Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, dovršio je svoj spjev Juditu. Već sljedeći dan, 23. travnja, rezerviran je za Svjetski dan knjige i autorskih prava. Naime, toga su dana, ali 1616. godine, svijet napustili Miguel de Cervantes i William Shakespeare. Odluka o obilježavanju ovog važnog dana, velikanima od pera u spomen, donesena je na Općoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1995. godine.

No, što su autorska prava i zašto je važno i njih promicati 23. travnja?

Autor djela je fizička osoba koja je djelo stvorila. Ako je više autora sudjelovalo u izradi djela, nastaje koautorsko djelo. Autorsko pravo je pravo koje uživaju stvaratelji (autori) književnih, znanstvenih i umjetničkih djela (autorska djela), a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanje korištenja drugima svog djela. Dakle, autorsko djelo je individualna tvorevina iz područja književnosti, glazbe, filma,  arhitekture, programske podrške, znanosti i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja.

Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način izraženo. Originalnost (izvornost) u smislu autorskog prava ne zahtijeva apsolutnu novost, već se traži tzv. subjektivna originalnost(izvornost), odnosno novost u subjektivnom smislu.

Autorskim pravom ne štiti se ideja nego autorsko djelo koje je izražaj ideje, bez obzira na vrstu ili kvalitetu izražavanja. Autorsko pravo nastaje samim ostvarenjem djela i, za razliku od većine drugih oblika intelektualnog vlasništva, ne podliježe administrativnim ili registracijskim postupcima. Autorsko pravo je pravo autora u pogledu njegovog autorskog djela.

Autori djela iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti imaju isključivo pravo korištenja svog djela, a drugima mogu odobriti ili zabraniti korištenje tog istog djela. Autor može zabraniti ili pod ugovorenim uvjetima odobriti umnožavanje, javnu izvedbu, snimanje, emitiranje, prijevod ili prilagodbu svog djela. Potrebno je izvršiti plaćanje naknade ukoliko se koristi autorsko djelo.

Autorsko pravo sadrži:

moralna prava autora – štite osobne i duhovne veze autora s njegovim djelom

imovinska prava autora – štite imovinske interese autora u pogledu korištenja njegovih djela

druga prava autora – štite ostale interese autora u pogledu njegovog djela.

Autorsko pravo traje za života autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti, bez obzira kada je autorsko djelo zakonito objavljeno. Ako se radi o koautorskom djelu, autorsko pravo traje sedamdeset godina od smrti koautora koji je najdulje živio.

Prestankom autorskog prava, autorsko djelo postaje javno dobro te se može slobodno koristiti, uz obvezu priznanja autorstva, poštivanja autorskog djela te časti ili ugleda autora.

Prijevodi, prilagodbe i glazbene obrade osnovne su prerade djela. Prijevodi i druge prerade koje su same originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela.

Tvorevine koje nisu autorskopravno zaštićene su:

– dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavještenju za štampu

– politički govori i govori održani tokom sudskih rasprava

–  ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematičke operacije, načela ili otkrića

– narodne književne i umjetničke tvorevine

– službeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva.

Srodna prava su prava koja su bliska (odnosno srodna ili susjedna) autorskom pravu, pretpostavljaju već postojanje autorskog djela i imaju svoj poseban predmet zaštite, a u Hrvatskoj prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (skraćeno ZAPSP) pružaju zaštitu:

  1. umjetnicima izvođačima na njihovim izvedbama
  2. proizvođačima fonograma na njihovim fonogramima
  3. filmskim producentima (proizvođačima videograma) na njihovim videogramima
  4. organizacijama za radiodifuziju na njihovim emitiranjima
  5. nakladnicima na njihovim izdanjima
  6. proizvođačima baza podataka na njihovim bazama.

 HDS ZAMP obavlja djelatnost ostvarivanja i zaštite autorskih glazbenih prava.

Ovo je tema o kojoj bi se moglo zaista mnogo pisati. Ukoliko vas je tekst zainteresirao, na stranicama naše škole možete pronaći više detalja u rubrici Knjižnica. Potražite dio u kojem su vam ponuđeni savjeti i pomoć, pogledajte edukativan videa i informirajte se. Pročitajte i naučite nešto novo.

Komentiraj prvi

Ostavi komentar

Your email address will not be published.


*