NAPISALE: Katarina Filipović, 3.B i Stela Lončar, 3.B
Josip Hatze hrvatski je skladatelj, dirigent i pedagog rođen u Splitu 21. 3. 1879. gdje je i preminuo 29. 1. 1959.
Glazbu je počeo učiti 1894. u školi talijanskog skladatelja L. Perigozza u splitskoj glazbenoj školi Muzikalnog društva »Zvonimir«. Usporedo je počeo skladati, 1895. dvije mise, jednu hrvatsku i drugu latinsku, potom nekoliko popijevaka. Godine 1897. sklada solopopijevku ,,Kad mlidija’ umreti“ koja se smatra prvim njegovim ozbiljnijim djelom. Godine 1898. upisuje Konzervatorij u Pesaru gdje mu kompoziciju predaje P. Mascagni. Tijekom studija skladao je desetak solo-popijevaka pod naslovom ,,Romance i melodije” za album. Potom boravi u Beču gdje upoznaje aktualan glazbeni repertoar.
Vrativši se u Split započinje višestruko djelovanje dirigenta, pijanista, pedagoga i skladatelja te vodi Muzikalno društvo ,,Zvonimir“. Uz dirigiranje društvenim orkestrom i zborom poučavao je u glazbenoj školi, a od 1908. pedagoški rad proširuje na vlastitu privatnu školu i ubrzo stječe ugled te uskoro postaje i općepoznatim skladateljem.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je na albanskoj fronti te nije znao da mu je od gripe umrla supruga Gilda.
Po povratku u Split osniva glazbeno društvo ,,Guslar“.
Usporedo nastavlja s pedagoškim radom u Srednjoj tehničkoj i zanatskoj školi. U jesen 1943. odlazi na Vis, potom u južnu Italiju pa u logor El Shatt u Egiptu gdje je organizirao i vodio
veliki pjevački zbor Centralnog odbora zbjega. U Egiptu je s tim zborom održao oko 150 koncerata.
U Split se vraća 1945. U poratnim godinama je u Splitu i dalje aktivan. Tada je napisao i većinu teoretskih spisa.
Hatzeov opus sav je u znaku vokalne izražajnosti s težištem na melodiji. Pripada skupini skladatelja koji su na razmeđu stoljeća obilježili razdoblje tzv. moderne u hrvatskoj glazbi. Najvrjednije prinose hrvatskoj glazbi dao solo-popijevkama i zbornim skladbama te operama.
Njegova najvrjednija djela su kantate ,,Noć na Uni“ , ,,Exodus“ i ,,Golemi plan“ . Njegov smisao za dramatiku se ukazuje i u orkestru u operama ,,Povratak“ i ,, Adel i Mara“.
S namjerom odavanja priznanja glazbeno-pedagoškom i skladateljskom radu svojeg sugrađanina, skladatelja Josipa Hatzea, koji je i odgojio generacije glazbenika, Skupština Općine Split na sjednici 2. srpnja 1964. donijela je odluku o odobrenju promjene naziva Zvonimirove škole, koja se od tada naziva Muzička škola Josip Hatze.
Danas Glazbena škola Josipa Hatzea izvodi glazbeni program za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast, a osim u Splitu, djeluje na čak devet dislociranih odjela; u Postirama, Supetru i Bolu na otoku Braču, u Hvaru, Jelsi i Starome Gradu na Hvaru, na otoku Visu, u Kaštelima i Trogiru.
U školskoj godini 1946./1947. glazbena škola uselila se u nove prostorije u Ulici I. Lučića-Lavčevića, gdje i danas dijelom radi. Osnovan je i baletni studio, a ubrzo se ustalila i današnja struktura škole: šest razreda niže, dva pripremna (danas razredi za odrasle) i četiri razreda srednje škole. Prema tom programu zastupljeni su odjeli za klavir, gudačke i puhačke instrumente, pjevanje i teoretske predmete koji su postojali i ranije, s uvođenjem novih odjela za narodne i popularne instrumente (harmonika i gitara).
Od školske godine 2019./20. u školi se ponovno pokreće program osnovnog plesnog obrazovanja- programa za klasični balet u sklopu kojeg se učenicima pruža cjelokupno školovanje.
Osim obrazovanja djece i mladih, Glazbena škola Josipa Hatzea obogaćuje i pokreće kulturnu scenu grada Splita, a radost muziciranja prenosi i na brojnim koncertima i natjecanjima diljem Hrvatske i Europe. Škola potiče mlade glazbenike na sudjelovanje u glazbenim natjecanjima pa učenici redovito i uspješno sudjeluju na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu, a u Glazbenoj školi Josipa Hatzea više od dva desetljeća održava se i Međunarodno natjecanje mladih glazbenika Daleki akordi.
Učenici škole suradnici su i brojnih izvedbi u splitskom HNK, gdje je Škola uz suradnju splitskog HNK pokrenula i projekt Filharmonija budućnosti, u sklopu kojeg učenici sviraju uz profesionalne glazbenike.
Ostavi komentar