NAPISALA: Gabrijela Vidović, 2.B
Tjedan mozga (Brain Awareness Week) međunarodna je kampanja koja svakog ožujka podiže svijest i potiče istraživanja mozga. U Hrvatskoj se obilježava od 2001. godine, te je za ovogodišnji 23. Tjedan mozga, održan 11. – 17. ožujka, Sveučilište u Splitu pripremilo mnoge radionice i predavanja, za one najmanje i za one malo starije. 13. ožujka 2024. u 13 sati, u čitaonici naše škole imali smo priliku slušati predavanje doc. dr. sc. Željke Knezović „Pojačivači okusa hrane i Alzheimerova bolest“, a nakon njega predavanje prof. dr. sc. Davorke Sutlović „Nove psihoaktivne tvari i utjecaj na mozak“.
Mozak je energetski najzahtjevniji i funkcionalno najkompleksniji organ, no još uvijek nedovoljno istražen. I dalje ne znamo mnoge stvari o njemu, kao recimo zašto sanjamo ili što je svijest. Upravo je poboljšanje kognitivnih sposobnosti i povećanje njegove veličine utjecalo na evolucijsko odvajanje ljudi od ostalih primata, te je sukladno tome opravdana želja za edukacijom mladih na temu neuroznanosti, kako bi se jednoga dana shvatila sva ta ljepota i kompleksnost.
U prvom predavanju riječ je bila o pojačivačima okusa hrane, te su glavnu ulogu imale glutaminska kiselina i njene soli. Glutaminska kiselina jedna je od dvadeset aminokiselina koje služe za biosintezu proteina u živim bićima. Međunarodni sustav numeriranja prehrambenih aditiva označio je glutaminsku kiselinu oznakom E620, a njene soli E621 – E625. Mononatrijev glutaminat (E621) jedan je od najprisutnijih aditiva u svakodnevnoj prehrani, te je upravo on, kao glavni izvor okusa, razlog zašto meso i njegove prerađevine imaju tako dobar okus, i zašto ne možemo prestati jesti grickalice jednom kad krenemo. Znanstveno nije dokazano da je njegova prisutnost u hrani glavni uzrok neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti, međutim postoji značajna korelacija. Naime, pojačana koncentracija glutamata u krvi ima ekscitotoksični učinak na mozak, pri kojem se nakupljaju abnormalne količine određenih peptida koji naposlijetku utječu na funkciju neurona. Svakako bi trebalo izbjegavati pretjerano jesti mesne prerađevine, grickalice, umake, te pogotovo hranu iz lanaca brze prehrane, s obzirom da njihov jedan obrok zna sadržavati i više mononatrijevog glutamata u sebi nego što preporučena dnevna doza iznosi.
U drugom predavanju slušali smo o brzoj pojavi novih psihoaktivnih tvari na tržištu i njihovom utjecaju na mozak. Nove psihoaktivne tvari dizajnirane su tako da oponašaju učinke već poznatih i većinom zabranjenih droga, a imaju mnogo veću učinkovitost dobivenu iz manje doze. Najpoznatije od njih, sintetski kanabinoidi, poznati kao fake weed utječu na iste stanične receptore kao THC, međutim mnogo intezivnije i opasnije. Prskaju se po biljnoj travi, a učinci su i do 50 puta jači nego učinci kanabisa. Nove psihoaktivne tvari kategorizirane su u nekoliko skupina, a neke od njih su: sintetski katinoni, fenetilamini, triptamini, piperazini, novi benzodiazepini… Novim psihoaktivnim tvarima ne možemo znati potpuno podrijetlo i mehanizam djelovanja, stoga često reakcije tijela i nuspojave postaju krivo shvaćene i mogu dovesti do ozbiljnih posljedica. Problem je također što su one lako dostupne svima i mogu se skrivati u legalnim proizvodima, kao što su npr. soli za kupanje, biljni tamjani ili gnojiva za biljke. Nove varijante proizvode se u vrlo kratkom vremenskom okviru, tako da proizvođačima jedna zabranjena tvar više-manje ništa ne znači. Trebamo paziti što radimo i što i od koga uzimamo jer jedna slučajna pogreška može imati ozbiljne posljedice.
Ove godine predavanja su nas oduševila. Zahvaljujemo se profesoricama Knezović i Sutlović na vremenu koje su odvojile za nas, te se veselimo idućem Tjednu mozga.
Ostavi komentar