NAPISALI: Filip Balta, 1.b i Nina Kevo, 1.b
Kako mi debatanti kažemo debata je „uljudna rasprava“ o nekoj tezi. No, ako ćemo biti ozbiljni, debata je izvannastavna aktivnost koja se bazira na argumentaciji i držanju govora.
U svakoj debati sudjeluju dva tima, svaki s tri govornika i ukupno četiri govora (jedan govornik, ovisno o timskom dogovoru, drži i četvrti govor). Strana koja se slaže s postavljenom tezom zove se afirmacija, a strana koja postavljenu tezu pobija/osporava zove se negacija. Afirmacija uvijek otvara debatu prvim govorom, a svaki govor osim četvrtih traje osam minuta. Što se tiče samih teza oko kojih se raspravlja, one moraju biti takve da obje strane mogu napisati jednako kvalitetne argumente i teži tome da je što aktualnija. Primjer je: „Ovaj dom smatra da bi trebalo zabraniti mobitele u školama.“
U debati svaki govornik ima svoju posebnu ulogu koju mora ispuniti. Prvi govornici otvaraju debatu sa svojih strana, uvode svoje definicije ključnih pojmova i glavne argumente, tj. prezentiraju svoj „slučaj“. Drugi govornici služe kao bi se obranili od pobijanja druge strane te kako bi uveli nove dokaze i potkrijepe za njihove argumente, jer uvijek vrijedi pravilo da ako neka tvrdnja u debati nije pobijena, ona ostaje stajati i prelazi na onu stranu koja ju je izrekla. Treći govornici su tu kako bi zaključili debatu sa svojih strana, prezentirali glavne sukobe koji su se dogodili i dokazali da njihova strana svaki od tih sukoba pobjeđuje. Četvrti govori traju dvostruko kraće od ostalih, jer služe kao prilika za neku završnu riječ, usporedbu ili čak neki vic!
Bilo kakve dodatne informacije o samom provođenju debate koje vas zanimaju možete pronaći na portalu Hrvatskog Debatnog Društva.
Zašto bi se trebali priključiti u debatu? Debata je aktivnost isprepletena znanjima iz raznih područja, od ljudske psihologije, politike i ekonomije, ali i govorničkim vještinama te radom pod pritiskom. Sve to zajedno ključa u jednom velikom debatnom loncu iz kojeg svaki debatant upija potrebne vještine. Mnogi koji su se uključili u debatu potvrdili bi vam da im je ona pomogla da se riješe treme od javnog govora i omogućila im da lakše, brže i kvalitetnije artikuliraju i izjašnjavaju svoja uvjerenja i mišljenja. Ako se uključite u debatu, aktivno trenirate svoje sposobnosti kritičkog razmišljanja, nešto što danas postaje sve važnije.
U svijetu danas dolazi do sve veće političke polarizacije i radikalizacije uvjerenja, rast nacionalističkih, ultra desnih i lijevih političkih stranaka i ukratko rečeno, sve manjom količinom zdravog razuma i kritičkog razmišljanja. Također, raste potreba za političkom pismenošću, mogućnosti da sa sigurnošću razaznamo što je istinito, a što lažno, kome vjerovati, a kome ne. Upravo vam zato mi želimo prikazati pravu i rastuću važnost debate i u nju uključiti što više ljudi. Debata nije samo aktivnost u koju se uključujemo jer izgleda lijepo na upisu za fakultet, već kako bi pokušali, barem malo, pomak po pomak, uključiti mlade u politiku i osigurali što bolji život za svakoga. Dat ćemo vam nekoliko primjera za potkrjepu naših tvrdnji, kao pravi debatanti. Debatu možemo koristiti kao alat za preživljavanje u digitalnom dobu jer nas ona prisiljava da razmotrimo mogućnost istinitosti neke tvrdnje, ali i da se stavimo u poziciju njena izvora – zašto bi netko objavio ovaj članak, teži li dobrobiti društva ili pojedinca, na koji način izvor profitira i sl. Što ste dulje uključeni u debatu, to će vaš mozak biti bolje uvježban kako bi razmišljao i analizirao tvrdnje i situacije na ovaj način, a time vježbate važnu vještinu u svijetu AI-a, fake newsa i deepfakeova. Kako bi se nadovezali na prijašnju izjavu, debata nas tjera da svijet sagledamo iz tuđih očiju i da šetamo u tuđim cipelama. To nam pomaže da razvijemo empatiju, da svaki put kada se s nekim raspravljamo, znamo da ljudi zbog različitih razloga imaju različita uvjerenja i da je svačije vrijedno saslušati u cijelosti prije nego što ih napadnemo jer ne vjeruju u ono što i mi. Samo tako možemo imati istinske i produktivne rasprave o temama, doći do novih zaključaka i iz svake interakcije izaći educiraniji nego prije. To je pravi lijek za polarizirano i radikalizirano društvo. Važno je naglasiti da je debata primjenjiva u svakodnevnom životu, jer gotovo nikada ne prođe dan, a da se o nečemu niste raspravljali s barem jedom osobom. Upravo zato nam je na početku ovoga teksta bilo važno naglasiti da je debata „uljudna rasprava“, jer je uz njeno prakticiranje puno lakše u tim svakodnevnim raspravama biti upravo uljudan i korektan, bilo to na poslu kada želite uvjeriti šefa u neku ideju, u školi kada kao razred razmišljate o pitanju koje je nastavnik postavio ili kod kuće, gdje slušate tračeve o događanjima u susjedstvu i o njima raspravljate s roditeljima.
Mislimo da bi to bilo dovoljno potkrjepe za sada, barem dovoljno da se zainteresirate za debatu i malo više o njoj istražite, a možda se i priključite našem školskom klubu jer debata nas ne uči što misliti, već kako misliti. Ona nam vraća moć nad vlastitim glasom u svijetu koji je postao preglasan da bi se u njemu samo šutjelo.
Leave a Reply