Još jedna školska godina bliži se kraju, a lipanj samo što nije stigao. Za naše maturante to znači samo jedno – državna matura. Ispiti državne mature su kako mnogi kažu najvažniji ispiti u životu svakog hrvatskog srednjoškolca, oni su kruna srednjoškolskog obrazovanja za koje se mnogi marljivo spremaju četiri godine.
NAPISALE: Lara Eberhart, Mia Jozić, Marija Sara Kovačić, Marta Pivčević, 3.a
I ove godine kao i svih prethodnih godina među maturantima provlači se isto pitanje – treba li se bojati ispita državne mature?
Odgovor na to pitanje potražili smo u razgovoru s nekim bivšim maturantima koji se danas uspješno nose sa svojim fakultetskim obvezama. Otkrili su nam na koji način i koliko dugo su se oni pripremali te je li to sve uistinu tako strašno kako se priča.
Iskustva iz prve ruke
Za nas je tema državne mature aktualna pa smo, želeći doći do saznanja što nas to očekuje, zatražili mišljenja učenika koji su već prošli ispite mature. Razgovarali smo s učenicima naše škole, ali i našim prijateljima koji su pohađali neke druge škole. Njihova iskustva ulijevaju nam sigurnost u to da uz redovito učenje tijekom srednjoškolskog obrazovanja željeni rezultati neće izostati.
Razgovarale smo sa budućim inženjerima, arhitektima, pravnicima te humanistima koji su uspješno riješili sve ispite državne mature te su s nama nesebično podijelili kako su to razdoblje pripreme, kao i sami ispiti izgledali kod njih.
Karla nam je otkrila kako ona smatra da dodatne pripreme nisu bile potrebne s obzirom na kvalitetu rada i pripreme kroz sve četiri godine srednjoškolskog obrazovanja. “Spremali su nas profesori tijekom cijelog školovanja, a osobito intenzivne bile su pripreme u četvrtom razredu”, istaknula je Karla. S pripremama za ispite započela je dovoljno rano kako bi izbjegla neželjeni stres. “Ne mogu se uopće sjetiti koliko dugo sam se spremala, ali znam da sam počela polako, na vrijeme da si ne stvaram stres”, kazala je.
Razgovarali smo i s maturantom koji je imao nešto drukčiji put do uspjeha. “Spremao sam se kratko i površno, ali uspio sam pohvatati sve što bilo potrebno te sam postigao željeni rezultat na svim ispitima koje sam polagao”, priznao je Luka.
Znaš da znaš, ali srce ipak kuca brže
Nervoza je, očekivano bila prisutna kod svih učenika s kojima smo razgovarali. “Prije ispita imala sam tremu, ne toliko jaku da nisam mogla spavati, ali nije mi bilo svejedno”, otkriva nam Karla. Luka nam je otkrio kako je unatoč nervozi vjerovao da će sve proći dobro. “Prije ispita osjećao sam blagu nervozu, ali bio sam uvjeren da će sve proći u redu”, kazao je.
Strah od ispita državne mature je sasvim normalna pojava kod svih učenika, no uz redovit rad tijekom cijele srednje škole te pravovremenu pripremu, kod ispita ne bi trebalo biti problema, otkrivaju nam maturanti.
Mačji kašalj ili nemoguća misija?
Većina učenika s kojima smo razgovarali složila se da su ispiti državne mature bili u skladu s njihovim očekivanjima, a nekima su oni pak bili mačji kašalj s obzirom na izuzetnu razinu pripreme i stečenu disciplinu tijekom protekle četiri godine.
“Većina ispita bila je lakša od onoga što smo radili u školi, ali s obzirom da smo već od prvog razreda rješavali ispite znala sam što me očekuje”, otkrivaju nam djevojke. Luka pak tvrdi da ga je težina pojedinih ispita pozitivno iznenadila. “Većina ispita bila je u skladu s mojim očekivanjima, neki su čak bili i lakši od očekivanog što me svakako ugodno iznenadilo”, kazao je.
(izvor: internet)
Što nam govore brojke: je li strah veći od stvarnog neuspjeha?
Iako se o državnoj maturi često priča kao o “bauku”, prošlogodišnja statistika na razini države zapravo nudi razlog za optimizam. Od ukupno 28 481 pristupnika, velika većina uspješno je prebrodila ovu prepreku. Iako brojka od 6 065 učenika koji nisu zadovoljili prag zvuči zastrašujuće, važno je zagrebati ispod površine: među njima je bilo svega 572 gimnazijalca, što potvrđuje da kontinuirani rad kroz četiri godine donosi sigurnost koju strukovni programi, nažalost, često ne pružaju u istoj mjeri. Dodatno ohrabruje i pad ukupnog broja negativnih ocjena – prošle je godine zabilježeno njih 13 544, što je značajan napredak u odnosu na 2024. godinu i sugerira da se učenici sve uspješnije prilagođavaju formatu ispita.
Ipak, ako je suditi po postocima, maturanti se diljem Hrvatske i dalje najviše znoje nad kalkulatorima. Prosječna riješenost ispita iz Matematike kretala se oko 46,1% na višoj, odnosno 43,4% na osnovnoj razini, dok je ispit iz Hrvatskog jezika držao stabilnu sredinu s prosjekom od 53,6%. S druge strane, apsolutni pobjednik među obveznim predmetima je Engleski jezik s prosječnom riješenosti od 71,5% na višoj razini.
No, kako ti nacionalni prosjeci izgledaju kada pogledamo unutar zidova naše škole? Dok država analizira pragove prolaznosti, u našoj je školi situacija kristalno jasna: svih 144 učenika koji su pristupili maturi u prošloj akademskoj 2024./25. godini uspješno je položilo sve ispite. Naš standard postavljen je visoko, o čemu svjedoči i prosječna ocjena od 4,14. Naši su se učenici (očekivano) masovno opredijelili za najteže izazove – svi su polagali višu razinu Matematike, dok je tek jedan učenik odlučio polagati osnovnu razinu Engleskog jezika.
Dok je Matematika na razini države predstavljala izazov, kod nas je prosjek visokih 4,19, a Engleski jezik prati taj trend s izvrsnih 4,32. Čak i Hrvatski jezik, koji je s prosjekom 3,92 predstavljao najveći izazov našim maturantima, u usporedbi s nacionalnim postocima djeluje kao sjajan rezultat.
Ono što nas kao učenike posebno može činiti ponosnima jest činjenica da naša škola statistički najrealnije ocjenjuje od svih hrvatskih škola. Razlika između zaključne školske ocjene i one ostvarene na maturi iznosi svega +0,13, što briše svaku sumnju u objektivnost naših profesora. Izvrsnost naših učenika potvrđuje i činjenica da je čak šestero predstavnika naše škole riješilo jedan, a neki čak i dva ispita sa stopostotnom točnošću. Oni su živi dokaz da se uz predan rad i pravu podršku standardi obrazovanja ne samo dostižu, već i pomiču, ostavljajući strah od mature nekim budućim, nepripremljenim generacijama.
Na kraju, matura nije kraj svijeta, već samo službena potvrda onoga što smo godinama gradili u školskim klupama. Brojke su na našoj strani, iskustva bivših učenika nas umiruju, a na nama je samo da duboko udahnemo i pokažemo što znamo. Jer, ako je suditi po svemu navedenom, u lipnju se uistinu nemamo čega bojati.
Leave a Reply